loading...
Glavni je sastojak sline i probavnih sokova te na taj način olakšava probavu. Također regulira gustoću krvi. Kad smo dehidrirani, krv je gušća, što može rezultirati povišenim tlakom, kolesterolom i povišenim rizikom za srčane bolesti.
– Osim toga, manjak vode čini bubrege podložnima upalama i infekcijama te može uzrokovati smanjenu elastičnost kože, smanjenu pokretljivost zglobova, lošiju sportsku izvedbu, glavobolju – ističe nutricionistica Dana Mrvić iz tvrtke Nutricionist d.o.o. iz Splita. Dodaje kako manjak vode u tijelu može dovesti i do povišenja tjelesne težine, ali i nekih bolesti, poput dijabetesa, srčanih oboljenja, pa i karcinoma.
Neka inozemna istraživanja pokazuju, pak, da gubitak samo dva posto tekućine kroz znoj može značajno utjecati na fizičku snagu organizma, kontrolu tjelesne temperature u tijelu. Nedostatak vode izaziva povećani umor, zbog čega ćemo puno teže obaviti neke svakodnevne aktivnosti.
Istraživanja pokazuju da čak i blaga dehidracija (1 do 3 posto tjelesne težine) može negativno utjecati na mnoge aspekte funkcije mozga. Tako su međunarodne studije među mladim ženama dokazale da gubitak tekućine od 1,36 posto nakon vježbanja dovodi do gubitka koncentracije, lošijeg raspoloženja i veće učestalosti glavobolja.
Slična studija provedena među odraslim muškarcima pokazala je da već i gubitak od 1,59 posto tekućine može biti štetan za radnu memoriju i povećati osjećaj tjeskobe i umora. Samo primjera radi: na prosječnom
treningu sportaši mogu izgubiti i 6 do 10 posto svoje težine putem znoja, što dovoljno govori koliko je važno da tijekom treninga, ili nekih svakodnevnih aktivnosti, vodimo računa o tome da nadoknadimo tekućinu.
– Generalne preporuke za hidraciju su 2 litre tekućine za odrasle žene i do 3 litre tekućine za odrasle muškarce. Međutim, to može značajno varirati ovisno o zdravstvenom statusu, fizičkoj aktivnosti i drugim
faktorima, poput trudnoće i dojenja – kaže Dana Mrvić. Jako je važno da dovoljno vode uzimaju starije osobe. Kod njih, naime, osjećaj žeđi pomalo slabi.
– Naravno, osobito je važno dovoljno tekućine konzumirati prije, tijekom i nakon fizičke aktivnosti i kad ste bolesni – savjetuje nutricionistica Mrvić.
Pazite na boju urina Relativno je lako provjeriti jesmo li dovoljno hidrirani: To se vidi po boji urina. Bitno da je urin svijetle boje i da redovito mokrimo. Dakle, kad primijetite da je urin postao tamniji,
svakako povedite računa o tome pijete li dovoljno vode. To se posebno odnosi na ljude koji su radno aktivni i dulje vremena provode za kompjutorom, koji se rijetko sjete uzeti čašu vode.
Čaša prije obroka Tekućinu najviše treba konzumirati između obroka, odnosno bolje je popiti čašu vode prije doručka, ručka ili večere nego uz sam obrok ili neposredno nakon njega. Kad pijete prije obroka,
pročistit ćete probavni sustav i pomoći stvaranju probavnih sokova potrebnih za razgradnju obroka, dok ih s puno tekućine nakon obroka zapravo razrjeđujete i otežavate probavu.
Sokovi nisu dobra zamjena Na dovoljno uzimanje tekućine posebno
treba paziti kod starijih osoba i djece, a vodite računa i o tome da sokovi ne mogu zamijeniti vodu. Osnovna tekućina koju konzumiramo treba biti obična voda. Manji dio tekućine koju unosimo može biti iz napitaka i prirodnih sokova i hrane s visokim sadržajem vode, poput juha,
mlijeka, smoothieja. Tekućine s visokim sadržajem šećera i soli, kao što su industrijski sokovi, napici sa šećerom, industrijske/gotove juhe i slično, nikako nisu dobra zamjena za vodu.
loading...
